Hrvatska norma HRN EN 2 iz 1997 godine razvrstava požare u skladu s prirodom gorive tvari na četiri razreda. Takva podjela posebno je značajna radi primjene odgovarajućih aparata za gašenje požara. Tako su požarni razredi određeni slovnom oznakom :

A – požari krutina

B – požari tekućina ili rastaljenih krutina

C – požari plinova

D – požari metala

Radi se, u stvari, o preuzetoj europskoj normi EN 2 iz 1992. godine. S pojavom izmjene norme EN 2:1992/A1:2004 u siječnju 2005. godine, pored do sada poznatih klasa A,B,C,D, uvedena je klasa požara F. Klasa F odnosi se na požare biljnih ili životinjskih ulja i masti u uređajima za prženje s uljima i mastima kao i drugom kuhinjskom opremom. Pozadina razloga ove podjele leži u tome, da ovi požari principijelno pripadaju klasi požara B, ali s obzirom na posebne opasnosti i način gašenja koji odgovaraju ovoj vrsti požara, svrstavaju se u zasebnu klasu jer :

– požari ulja razvijaju se eksplozivno ako se gase vodom

– ulja se u požarima ponašaju kao samozapaljive tekućine

Oficijelni piktogram za klasu požara F još nije obrađen u gore navedenoj normi. Piktogrami za klase požara obrađuju se u normi EN 3-7. Za sada je u tijeku izrade nacrt dodatka A1 za EN 3-7, koji pored piktograma za klase požara A,B,C i D sadrže i ovdje prikazan piktogram klase požara F. Britanski standard BS 7937 – standardizira klasu F pa se očekuje da će i ISO 3941 i ISO 7165 također biti ispravljeni u tom smjeru. Razradbu požara obrađuje i NFPA.

Podjela na klase požara prema ISO 3941:1997 donekle se razlikuje od NFPA 10 :2002. Naime NFPA je već 1998. godine svrstala požare ulja i masnoća u zasebnu klasu s oznakom ŤKť. NFPA 10 je standard za prijenosne aparate za gašenje u kojem su definirana sredstva zagašenje ( kod požara masnoća radi se o Ťmokrom prahuť) Napominjem da se ovaj standard razlikuje od europskog u oznakama klasa (npr.klasa C odnosi se na požare pod naponom).

Razlozi izmjena u klasifikaciji požara

Unazad posljednjih 15 do 20 godina u djelatnosti pripremanja hrane (ugostiteljstvo, restorani i sl.) došlo je od značajnih promjena u tehnologiji. Rast efikasnosti i produktivnosti tih uređaja doveo je i do velikog broja nesreća. Samo u Njemačkoj u uporabi je 70.000 uređaja za prženje s uljima.

 

Dva su osnovna pokazatelja promjena u tehnologiji tih uređaja:

1) Veća efikasnost uređaja i izolacija – Novi uređaji za prženje zagrijavaju ulje brže, povećan je stupanj izolacije uređaja pa je minimaliziran gubitak topline a troši do 25 % manje energije za zagrijavanje

2) Primjena isključivo ulja i masnoća biljnog porijekla – Iz uporabe je iz zdravstvenih razloga izbačena masnoća životinjskog porijekla (uz to i radi brže pripreme hrane). Biljna ulja imaju niži postotak štetnih masnih tvari od životinjskih masti koje imaju visok postotak zasićenih masnih tvari. Pored toga temparatura samozapaljenja biljnjih ulja ( 363°C) viša je od one životinskog porijekla (288-316°C) ali se u slučaju požara razvijaju veće temparature a požari su intenzivniji.

Te tendencije donose nove opasnosti. Ulje se sporije hladi pa je pri požaru povećana opasnost od ponovne upale nakon gašenja požara, uređaji u slučaju kvara ili zbog izostanka nadzora mogu se zagrijati na vrlo visoke temparature a požari biljnih ulja intenzivniji su i topliji. U svakom slučaju osnovni razlog za pojavu požara friteza i sličnih uređaja za prženje u ugostiteljstvu je zagrijavanje ulja na temparaturu samozapaljenja . Požar traje dok se temparatura ne spusti ispod temparature samozapaljenja ili dok ulje ne izgori u potpunosti.

SREDSTVA ZA GAŠENJE

Aparati za gašenje često sadrže sredstvo za gašenje koje je predviđeno za gašenje više klasa požara. Uporaba neprikladnih sredstava za gašenje požara masnoća tijekom proteklog desetljeća dovela je do mnogih nesreća s povrijeđenim osobama. Stoga su stručne asocijacije u Europi provodile ispitivanja i testiranja vatrogasnih aparata namjenjenih za gašenje požara u kuhinjama i restoranima (npr. test koji je 1999.godine proveo BNG- Berufsgenossenschaft Nahrungsmittel und Gaststatten). Ova ispitivanja utvrdila su da niti jedno do tada normirano sredstvo za gašenje nije prikladno za tu namjenu.

Specijalni pokrivači i poklopci uređaja

Putem proba gašenja požara dokazano je da pokrivači za gašenje u kuhinjama (propisano prema DIN 14155 pa povučeno) nisu primjenjivi za gašenje požara na uređajima i postrojenjima za prženje uljima i mastima. Neovisno o tome da li su izrađeni od vune, pamuka, nomexa ili kevlara rezultat je uvijek isti : pokrivač je zbog velikog toplinskog potencijala koji se javlja kod ovih požara neupotrebljiv – progorjeva jer se u vlaknima kondenziraju masne pare.

Gašenje požara ulja sadrži još jedan problem za upotrebu pokrivača – vatra i plamen iz uređaja za prženje može biti visok i do 1,5 m, oslobađajući pri tome veliku toplinu. Osobe koje se približavaju takvom plamenu s pokrivačem izlažu se velikoj opasnosti. Isto vrijedi i za osobe koje se plamenu pokušavaju približiti s namjerom da stave poklopac. Pri tom je velika opasnost od ozljeđivanja plamenom. U pravilu je gašenje poklopcem neuspješno kod friteza jer zbog mrežice koje vise preko ruba uređaja nije moguće potpuno zatvoriti kontakt gorivog ulja sa zrakom. Probe su također utvrdile da se pod utjecajem visoke temparature poklopci uređaja savijaju i deformiraju pa također nisu učinkoviti. Pokrivači za gašenje ipak ostaju dio standardne opreme jer su neophodni u slučaju gašenja zapaljenih osoba tj.odjeće.

CO2 aparati

Iako su do sada preporučivani CO2 aparati za gašenje, oni nisu u stanju učinkovito gasiti požare masnoća. Prilikom požara friteza može doći do gašenja plamena, ali na kratko. No, zbog visokog toplinskog potencijala ulja dolazi uvijek do ponovnog zapaljenja. Kod uređaja za prženje s uljima većeg kapaciteta, razvoj temparature je toliko velik da plamen često ne može, unatoč pokušajima gašenja, niti na kratko biti prekinut. Ukoliko dođe do gašenja plamena, zbog toga što je izostalo hlađenje, nema efekta potpunog gašenja. Pri tome su potrebne velike količine sredstva za gašenje i to u duljem vremenskom trajanju. Uz CO2 aparate pri tome se mogu postići i koncentracije opasne po ljude.

Aparati za gašenje prahom

Pri uporabi tog aparata mora se znati da se s mlazom praha može rasprskati goruće ulje po cijelom prostoru. Mlaz praha ne smijemo usmjeriti direktno u plamen, već se u volumenu plamena treba unijeti samo oblak praha. No, ta taktika zahtijeva vježbu, mora se uvježbavati pristup dok se ne postigne odgovarajući efekat gašenja. Aparat za gašenje prahom također ne daje ohlađujući efekat, pa nakon pada gasive koncentracije u požarnoj atmosferi dolazi do ponovnog požara. Pored toga ostaje i problem šteta koje prah ostavlja u prostoru (čitav prostor mora se temeljito očistiti, a prah nagriza metalne površine).

Aparati s pjenom su neprimjenjivi

Kako u pjeni ima vode ona će ekspandirati eksplozivno u paru, pa se postižu slični efekti kao pri gašenju vodom.To je motiviralo stručne organizacije, tehničke komisije i proizvođače aparata da pokrenu postupak za definiranjem aparata koji će učinkovito gasiti požare masnoća.

EKSPLOZIJA MASNOĆE

Masti i ulja su po sastavu gliceridi masnih kiselina. Plamište masnoća dosta je visoko i kreće se od 180o do 260°C. Ključajuća ulja u loncu ili fritezi pale se kod cca 280 do 360° C.Temparatura koje zatim razvija požar vrlo brzo dostiže i vrijednosti od 500o do 700° C. Instiktivno mnogi ljudi pokušavaju takav požar gasiti s vodom. Dolazi do tkz. eksplozije masnoće.

Definicija – Pri miješanju dvaju tekućina čije su temparature ključanja različite, ako je tekućina s višom temparaturom ključanja zagrijana značajno iznad temparature ključanja tekućine s nižom temparaturom ključanja, pri odgovarajućem omjeru će ekspandirati eksplozivno. Pri tome dolazi do značajnog porasta volumena pri čemu se tekućina s višom temparaturom ključanja rasprskava na sitne kapljice. Ukoliko pri tome tekućina gori, dolazi do eksplozije.

Pri tome se događa slijedeće :

– Voda se ne veže s uljem. Zbog različite specifične težine voda tone a ulje pliva na površini.

– Kako voda na 100°C isparava u paru, dolazi do udara pri naglom porast volumena vode. Rastuća vodena para velikom brzinom ekspandira kroz ulje u takozvanoj eksploziji masnoće.

– Pri tome iz 1 litre vode može nastati do 1700 litara pare. Eksplozivna lopta ima enormnu veličinu već pri malim količinama ulja : 2 litre ulja i 1 litre vode daju vatreni stup visok cca 3 metra i presjeka 2-3 metra.

– Kroz novostvorenu smjesu vrućih kapljica ulja i zraka (opasna mješavina kisika i gorućih tvari) dolazi do eksplozivnog izgaranja i pojave porasta tlaka. Ovo širenje plamena vodi neizbježno do širenja požara na cijeli prostor i gotovo uvijek do vrlo teških opekotina kod osoba koje su pokušale gasiti.

 

 

GAŠENJE POŽARA MASNOĆE

U posljednjih nekoliko godina proizvođači aparata su se vrlo intenzivno zanimali ovim pitanjem. Razvijeno je sredstvo pomoću kojeg vruće ulje s vodom emulgira u sapunsku pjenu. Ova pjena sama nije zapaljiva, leži na površini ulja i na taj način odvaja ulje od kisika u zraku.

Saponifikacija je proces hidrolize estera masnih kiselina pomoću vruće otopine hidroksida čime nastaje sol karboksilne kiseline. Saponifikacija nastaje i kada su alkalne mješavine, kao što su kalij acetat, kalij citrat ili kalij karbonat, primjenjeni na goruća ulja ili masti. Alkalne mješavine kombinirane s masnim kiselinama kreiraju sapunastu pjenu na površini tekućine i gasi požar.

Mjere zaštite od požara i standardi u Americi i Europi

SAD

NFPA 96 – standard za zaštitu od požara u komercijalnim kuhinjama zahtjeva da komercijalni uređaji za kuhanje budu zaštićeni u primarnom i sekundarnom smislu. Primarne mjere su ugradnja automatskog sustava za gašenje požara, a sekundarne mjere su uporaba vatrogasnih aparata za početno gašenje požara. Zbog toga automatski sustavi za gašenje moraju zadovoljavati Test standard UL 300 (Testiranje sustava za gašenje požara u područjima komercijalnih kuhinja).

Dva su uobičajena sustava za gašenje prema sredstvu za gašenje:

– mokro sredstvo,

– suho sredstvo (PRAH).

Standard za ispitivanje UL 1254 dio 30 (restorani i kuhinje) nalaže da sustav za gašenje sa suhom tvari mora zadovoljavati odredbe standarda UL 300.

Kemijska tvar koja se koristi u sustavima za gašenje sastoji se od soda-bikarbonata ili kalij bikarbonata (prah). Oni reagiraju s uobičajenim uljem za prženje formiranjem sapunaste pjene (saponifikacija) kreirane hidrolizom masnoća koja je sadržana u ulju. Sapunjava pjena koja pluta na površini ulja za prženje ima prekrivno djelovanje koje sprječava dodir kisika i vatre i time u konačnici rezultira gašenjem požara. Suho sredstvo nema značajne sposobnosti hlađenja s obzirom da voda nije prisutna u suhom sredstvu. Gubitak topline u fritezi je ključni mehanizam za hlađenje ulja ispod njene temparature samozapaljenja.

 

 

Mokra sredstva za gašenje sastoje se od kalij karbonata ili kalij acetata i vode. Voda je prisutna u ukupnoj težini sa 40 do 60 % ukupne težine i varira od proizvođača do proizvođača. Sistemi za automatsko gašenje s vlažnim sredstvom također kreiraju na površini ulja sapunastu pjenu (saponifikacija) koja sprječava daljni dotok kisika do vatre i time u konačnici također rezultira s gašenjem požara. Prisustvo vode u u sredstvu za gašenje pridonosi hlađenju i reduciranju temparature vrućeg ulja ispod njene temparature samozapaljenja.

Ključna razlika između suhog i mokrog sredstva za gašenje je u metodi hlađenja ulja ispod njene temparature samozapaljenja. Suho sredstvo oslanja se na gubitak temparature kroz gašenje grijača friteze dok mokro sredstvo ohlađujući učinak ostvaruje dodatno kroz prisustvo vode u sredstvu za gašenje koje preuzima dio topline i tim spušta temparaturu ulja ispod temparature samozapaljenja.

U konačnici, visoke temparature u kombinaciji s biljim uljima pridonose bržem proboju sloja sapunaste pjene kreirane suhim sredstvom. Zbog toga je učinak uređaja ili sistema sa suhim sredstvom smanjen, a mogućnost ponovnog paljenja povećana, dok vlažno sredstvo zadržava svoj sapunasti sloj pjene i pridonosi hlađenju radi prevencije od ponovne upale. UL (Underwriters Laboratories) zbog svega toga više neće ispitivati i davati uvjerenja za sustave za gašenje sa suhim sredstvom u kuhinjama i zbog toga što ti sistemi ne zadovoljavaju UL 300/2 izdanje.

Prijenosni aparati za gašenje upotrebljavaju se kao druga mjera (sekundarna) za zaštitu od požara u kuhinjama.

Slično kao kod suhih sistema za gašenje gase i ručni aparati za gašenje suhim sredstvom, pa je zbog toga sve više u primjeni aparat s mokrim sredstvom. To je dovelo do razvoja aparata za Klasu K koji koriste mokro sredstvo. NFPA 10: 1998 uključuje novu klasu K. Aparati za gašenje klase požara K su aparati s mokrim sredstvom koji funkcioniraju slično automatskom sustavu za gašenje požara. Mokro sredstvo u klasi K svrstanih aparata kreira pjenasti pokrivač s gorućim uljem. Pjenasti pokrivač pridonosi hlađenju ulja i time sprječava ponovnu upalu.

Iako novi standard NFPA 10 zahtjeva aparate za klasu K za zaštitu kuhinjskih požara, ABC aparati i dalje su dozvoljeni u kuhinjskim prostorima. Višenamjenski aparat s ABC prahom sadrži monoamonijak-fosfat i efektno gasi požare klasa A (krutina),B (tekućina) i C (električnih uređaja pod naponom). NFPA 10 napominje da to sredstvo ima male mogućnosti hlađenja i zbog svojih prekrivnih karakteristika ne može penetrirati ispod goruće površine. Zbog tih razloga gašenje dubinskih požara ne može se postići bez da je sredstvo utisnuto u tekućinu ili je gorući materijal raširen po okolini. Zbog toga ABC prah nije preporučen za gašenje požara masti i drugih želatinastih masnoća.

Monoamonijak fosfat koji je sadržan u ABC prahu je otrovan u prirodi. Mokra sredstva za gašenje koja se sastoje od kalij karbonata i kalij acetata i koji se koriste u sustavima za automatsko gašenje su alkalne baze. Podaci o sigurnosti tih tvari (kalij acetata i kalij karbonata) govore da su nekompatibilni s kiselinama i svim materijalima reaktivnim s vodom. Testiranja UL Kanada pokazala su da će monoamonijak fosfat razoriti sapunsku pjenu koja je kreirana od strane mokrog sredstva na gorućoj površini. To može u konačnici pridonijeti ponovnoj pojavi požara.

Neka ispitivanja dokazala su da samo soda bikarbona, kalij bikarbonat i kalij karbonat može biti preporučen za zaštitu od požara dubokih friteza. Monoamonijak-fosfat, kalij-klorid kalij-sulfat sadržan u aparatima ne smiju biti uporabljeni za gašenje požara dubokih friteza.

Automatski sustavi za gašenje požara testirani su u skladu s uputstvima proizvođača i NFPA standardima. Sve proizvoljne promjene i aktivnosti mimo tehničke dokumentacije imat će utjecaj na sposobnosti sustava da ugasi požar. Zbog toga je vrlo važno da se kao sekundarna mjera upotrebljavaju aparati koji su odgovarajući za zaštitu od požara u kuhinjama.

EUROPA

Izmjenom Europske norme EN 2 proizvođači aparata za gašenje plasirali su na tržište tip aparata koji je specijalno razvijen za uporabu na fritezama i uređajima za prženje prema normi EN 3. Prema nekim nacionalnim tehničkim smjernicama ti su vatrogasni aparati čak propisani kao obvezni u restoranima i kuhinjama.

Sredstva za gašenje, koja su sadržana u tim aparatima, gase požare ulja i slične požare masnoća učinkovito kroz osapunjavanje gorive tekućine. Na površini tekućine formira se zaštitni sloj koji sprječava dotok kisika. Istovremeno sredstvo za gašenje zahvaljujući prsustvu vode hladi ulje ili masnoću ispod temparature samozapaljenja i time se sprječava ponovna pojava plamena tj.buknuće požara. Učinak tog sredstva za gašenje je kroz razna ispitivanja ocjenjen kao Ťvrlo dobarť. Kod početnih požara s 25 litara ulja za prženje (trajanje požara 5 minuta, temparatura ulja 520° C) utrošeno je pri pokušaju gašenja u prosjeku samo 1/8 litre sredstva za gašenje. Utvrđeno je da dolazi do vrlo brzog efekta gašenja. Čak su i laici bili u stanju bez dodatnih uputstava ugasiti požar u roku od jedne minute. U svim tim pokušajima požar je ostao ograničen na uređaje za prženje, nije došlo do zagađivanja ili oštećenja okolnog prostora sredstvom za gašenje.

Ostale prednosti su :

– jednostavno čišćenje prostora nakon požara,

– na temelju sastava i čistoće ne postoje higijenske prepreke za uporabu u kuhinjama.

 

 

To sredstvo za gašenje može biti tekuće ili u obliku želatine. Prema tome se razlikuju i metode nanošenja sredstava za gašenje u požar. Jedna se mogu ispuštati mlazom iz aparata, a druga (želatina) se ubacuju u obliku voštanih kuglica u ulje.

Ako se uzme u obzir toplinsko zračenje većeg požara masnoće, aparat s mlaznicom daje veću sigurnost zbog sigurnog dometa mlaza. Aparat je opremljen specijalnom mlaznicom za posebno nježan mlaz koji, unatoč dometu od 3,5 m, sprječava špricanje vrućeg ulja, a vrijeme gašenja iznosi 45 sekundi. Sredstvo je namjenjeno samo gašenju požara masnoće. Kod svih ostalih požara njegov učinak je osrednji. Aparati su rađeni prema normi EN 3 kao prijenosni aparati za početno gašenje požara. Ti aparati mogu gasiti tj. zadovoljiti kriterije gašenja najmanjih objekata klase A.

ZAKLJUČAK

Najvažniji i najučinkovitii put za izbjegavanje katastrofa, koje mogu prouzročiti požari masnoće, dakako je preventiva. Kod prženja treba paziti na slijedeće :

– fritezu temeljito osušiti,

– ne stavljati prevelike količine ulja u posude,

– ulja i masti ne pregrijavati,

– povremeno mijenjati staro i upotrebljavano ulje,

– namirnice koje će se pržiti trebaju biti suhe. Prskano ulje može se upaliti na grijaču ili drugom izvoru topline ili voditi od ozljeda – oprženih ruku,

– ulje i masnoće pri prženju stalno promatrati,

– pored posude ili uređaja za prženje u blizini držati poklopac uređaja.

Ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla su kroz termičku obradu izloženi procesu razlaganja koji je uzrok opasne promjene termičkih svojstava ulja, prije svega njegovog plamišta i temparature samozapaljenja. Te vrijednosti mogu se u ovisnosti o starosti, čistoći i frekvenciji uporabe ulja spustiti na vrlo niske razine zbog kojeg zaštita kroz automatski termostat na uređaju ne pruža nikakvu sigurnost. Zbog toga su europske tehničke smjernice propisale da je maksimalna radna temparatura uređaja 200°C a granična temparatura sigurnosnog termostata 230°C.

Hrvatske norme i propise trebalo bi što prije uskladiti s tim promjenama.

BERISLAV HENGL, dipl.ing.

(hvz.hr)