Eruptivni požari, definicija i primjeri

Eruptivni požari, definicija i primjeri

Uvod

Nakon pregleda fotografija sa analize intervencije na Kornatima, autor posebno naglašava da zbog
nedostupnosti svih podataka sa Kornata ne može i ne tvrdi da se radi o „eruptivnom
požaru“, no napominje da su neke pojedinosti jezivo slične sa onima u kornatskom
slučaju.

Eruptivni požari, definicija i primjeri

„Svi smo generali poslije bitke“

Uvod

Nakon pregleda fotografija sa analize intervencije na Kornatima, autor posebno naglašava da zbog
nedostupnosti svih podataka sa Kornata ne može i ne tvrdi da se radi o „eruptivnom
požaru“, no napominje da su neke pojedinosti jezivo slične sa onima u kornatskom
slučaju. Sam članak je iznimno kratak jer je pretpostavljeno da će ljudi koji su plaćeni za
taj posao napraviti iscrpniji i kvalitetniji članak.

Eruptivni požari

Mnogobrojni teške nesreće vatrogasaca povezane su sa naglim ubrzavanjem fronte požara u
usjecima i kanjonima. Taj fenomen poznat u literaturi kao „blow up“ pa i „efekt
dimnjaka“, zadnjih 10-ak godina intenzivno se istražuje proračunima i eksperimentima na
požarima a zbog sličnosti sa erupcijama nazvan je i „eruptivni“ požar. Sam
mehanizam nastanka je jednostavan: Požar koji se razvija na kosini ili u kanjonu u početku će
se razvijati relativno sporo. Nakon nekog vremena vrh (prednji, gornji dio) požara će se brže
razvijati jer prima toplinu od požara ispod. Prednji dio požara će razviti veći plamen i
veću brzinu širenja što će za posljedicu imati uvođenje veće količine svježeg zraka
i još bržeg širenja požara. Sam proces „hrani“ sam sebe ubrzavajući svoj
razvoj. Iako velika većina ljudi razmišlja o razvoju požara kao nečem linearnom požar a
posebno „eruptivni požari“ se razvija eksponecijalnom brzinom. Eksperimentima,
promatranjem požara i proračunima došlo se je do podatka o 100 puta većoj brzini požara od
one početne a znanstveni dokazi su objavljeni u niz radova. Požar se u tom slučaju širi
neslućenom brzinom i par minuta može potpuno uništiti velika područja. Toplina nastala od
požara može sama proizvesti snažne vjetrove te to može dovesti do razmišljanja da je
vjetar ili neka druga „čudna“ atmosferska pojava dovela do „eruptivnog“
požara, no to nije tako. Eruptivni požar „hrani“ sam sebe i nikakav vanjski poticaj
mu nije potreban.

„Uvjeti potrebni za razvoj eruptivnog požara su: vegetacijom prekrivena kosina gdje
počinje požar koji se sam povećava i ubrzava do „erupcije“, nevezano na vanjske
utjecaje; što strmija kosina i što suša i „finija“ goriva tvar erupcija će se
brže dogoditi“ (Izravan citat iz literature!).
Ako kosina nije dovoljno duga i kosa požar se možda neće ubrzati do erupcije jer će kosina
potpuno izgoriti. Taj odnos kosine i brzine dolaska do erupcije je jako zanimljiv a vrijeme do
erupcije se smanjuje sa većim nagibom. Npr. u slučaju 30° kosine ili u vrlom strmom i
zatvorenom usjeku do erupcije može doći praktično odmah nakon početka požara.
Sama goriva tvar nije u principu bitna jer će do erupcije doći. Ukoliko se radi o težem gorivu
poput grmlja vrijeme do erupcije je duže nego kod „lakšeg“ goriva kao npr. trave.

Imajući ovo u vidu možemo razumjeti zašto je do sada toliko vatrogasaca stradalo upravo u
ovakvim uvjetima. Dolaskom do požara koji se polako razvija na dnu kosine ili kanjona lako se
precijene vlastite mogućnosti i oprema. Gaseći požar odostraga i napredujući po bokovima
požara prema naprijed ili se smještajući na samu kosinu vrlo se lako nađemo iznad požara
koji nas svojim ubrzanjem i eventualnom erupcijom lako iznenadi. U literaturi se navodi sa sama
taktika gašenja ovakvih situacija izričito zabranjuje postavljanje ljudi na kosinu iznad
požara. Ukoliko se radi o velikom području zahvaćenom požarom na kosini sa velikom masom
gorivih tvari, eruptivni požari mogu biti i potencijalna opasnost za zgrade i vozila postavljena
na cestama ili pak na vrhu kosina.

Nevjerojatno ali svi dolje navedeni povijesni i dobro analizirani eruptivni požari (sa najvećim
brojem žrtava) razvijali su se na kosinama ili u kanjonima, samo se razlikuje vegetacija.
Opisivanje samih događaja bilo bi preopširno a zanimljivo je same analize tih stradavanja
sadrže i preko 150 stranica kvalitetnih analiza.

• Mann Gulch (SAD), 1949, 13 vatrogasaca poginulo
• Rattlesnake (SAD), 1953, 9 vatrogasaca poginulo
• Cramer (SAD), 1994, 2 vatrogasaca poginula
• South Canyon (SAD), 1994,14 vatrogasaca
• Thirtymileu (SAD), 2001, 13 vatrogasaca i 2 civila poginula
• Freixo de Espada (Portugal), 2 civila poginula, 2003

Nažalost lista ovakvih požara je poduža, posebno se ističu požari u Francuskoj, Italiji i
Španjolskoj čija vegetacija je mediteranska kao i ona u Hrvatskoj.

Francuski vatrogasni stručnjaci (a Francuzi se opravdano smatraju najboljim gasiteljima na
mediteranskom kršu) prepoznaju i posebnu podvrstu eruptivnih požara koja nastaje kada zbog
topline požara iz mediteranskog bilja isparavanju hlapivi spojevi koji se mogu skupljati i naglo
izgarati. Ti spojevi nastaju pri svakom požaru, a nažalost ponekad je oblik terena (opet kanjon
ili usjek) i vjetar takav da se ti spojevi mogu akumulirati na nekom području. Požar u Palasci
na Korzici te dva dokumentirana požara u Francuskoj, također sa smrtnim posljedicama pokazuju
svu opasnost takvog događaja. Navedeni požari su detaljno analizirani, čak i ponovljeni zbog
eksperimentalnih razloga, sa istim rezultatom: naglim eksplozivnim izgaranjem.

Zaključak

Ovaj kratki članak pokazuje samo dio kompleksnosti razvoja požara. Kada se uzme u obzir sa
koliko stvari vatrogasci moraju računati i pod kakvim opasnostima jasno je da je vatrogastvo vrlo
opasna djelatnost. Ti teški terenski uvjeti stavljaju vatrogasce u najteže kušnje a kako se
situacija razvija na gore tako se i ljudsko razmišljanje, emocionalne reakcije i opažanja
smanjuju povećavajući mogućnost za greške. Sama tema naglih razvoja požara (na otvorenom
ali i u zatvorenom) zaslužuje svakako duboko i opširno istraživanje te uvrštavanje u sve
priručnike i obuke vatrogasaca.

„Učimo o prošlosti da predvidimo budućnost“

Literatura:

Viegas; „Eruptive Fire Behaviour in Past Fatal Accidents“
Viegas; „Anatomy of a Blow-Up“
Peuch; „Feed Back on Sudden Ignitions causing Fatalities“
Szabo; „Vatrogasna operativa“

05.09.2007.
Posvećeno uspomeni na preminule kolege vatrogasce.