UPVH

Pristupnica UPVH

PLAMENI UDARI

Flashover i backdraft su u vatrogasnim krugovima uvriježeni pojmovi; flashover je rijetka pojava kod koje iznenada bukne cijela zgrada, a backdraft je naziv američkog filma o vatrogascima. Većini je vatrogasaca međutim nepoznato što se krije iza tih pojmova. Poznate su im, međutim, posljedice tih pojava: mnogobrojne nesreće s teško ozlijeđenim ili poginulim pripadnicima vatrogasnih postrojbi, koji su stradali uslijed ˝iznenadnog razbuktavanja plinova nastalih suhom destilacijom˝ te potpuno uništenje u požarima skladišta i potkrovlja do kojih je došlo nakon flashovera.
Ovaj rad se bavi samom tematikom plamenih udara, načinom ponašanja vatrogasaca u opasnim situacijama te opasnostima koje plameni udari predstavljaju za operativce. Dakako, razmotrene su i mogućnosti sprječavanja plamenih udara, odnosno prepoznavanja znakova koji jasno daju do znanja da može doći do plamenog udara.
Razmišljajući kako da naglasim opasnost koju za vatrogasce predstavljaju plameni udari odlučio sam ovaj rad započeti jednom statistikom
Poznati su sljedeći statistički podaci:
1. Od 1985-1994 godine, život je zbog flashovera izgubilo 47 američkih vatrogasaca.
2. Glavni uzroci smrti za 87 američkih vatrogasaca koji su poginuli od 1990 su:
- zato što su se izgubili u zgradi ili ostali bez zraka - 29 poginulih
- flashover ili backdraft - 23 poginula
-urušavanje zgrade 18 poginulih, od kojih je 10 umrlo zbog propadanja poda.
Samo jedna od ovih žrtava nije bila opremljena izolacijskim aparatom.
I jedna iznimka; vatrogasac je poginuo spašavajući svoju obitelj iz požara u svom domu.
U ovoj statistici obuhvaćeni su samo američki vatrogasci, a bilo bi pretjerano nabrajati sve unesrećene u ostalim zemljama.
Međutim, poznato je, kako se sa ovim problemom susreću i vatrogasci u Europi, Australiji, Novom Zelandu itd. Svakoga dana se dogodi nova nesreća u kojoj strada nekoliko vatrogasaca, na žalost, vrlo često sa smrtnim posljedicama.
Dakle, vidljivo je da problem plamenih udara postoji i da je jako naglašen. Naime svaki požar zatvorenog prostora može biti uzročnik plamenog udara.
Naravno da se nitko ne želi naći u nekom od plamenih udara, ali takav scenarij nije isključen, stoga je potrebno pomno razmotriti sve uvjete, predznake i opasnosti koje za vatrogasce na intervenciji predstavljaju plameni udari kako bi se mogli zaštititi, odnosno zaštititi živote svojih kolega i svih osoba koje se mogu naći u blizini.
Kvalitetna obuka je glavni faktor u borbi sa požarima, pa tako i u predviđanju plamenih udara i pravovremenom reagiranju u datom trenutku.
Vatrogasci se nalaze u nezavidnom položaju za vrijeme intervencija, uz veoma teške uvjete rada tu su i druge opasnosti koje prijete operativcima. Visoke temperature, mogućnost propadanja poda ili urušavanja samog objekta, gust dim koji smanjuje vidljivost, otrovni produkti gorenja i najgore od svih zapaljivi plinovi koji mogu stvarati eksplozivne smjese. Stoga je nužna kvalitetna izobrazba budućih vatrogasaca jer upravo o stečenom znanju tijekom školovanja u budućnosti će ovisiti njihovi životi.

PREDUVJETI PLAMENIH UDARA

Na početku si moramo postaviti jedno pitanje; što su zapravo plameni udari i kako nastaju?

Plameni udari su dakle pojave koje se događaju prilikom požara zatvorenog prostora. Oni su rezultat procesa gorenja i nekih preduvjeta kao što su loša ili dobra ventilacija, količina gorive tvari, odnosno vremena koje je proteklo od početne faze požara.
Prilikom gorenja goriva se tvar spaja sa kisikom iz zraka, odnosno, burno oksidira uz prisustvo topline i svjetlosti. No to nije sve. Tijekom zagrijavanja gorive tvari oslobađaju primarne produkte izgaranja, zapaljive plinove koji u dodiru s plamenom oksidiraju u sekundarne, reakcijske produkte koji najčešće više nisu zapaljivi. Primarni se produkti izgaranja još zovu pirolitički produkti (plinovi). Ti su plinovi, ovisno o tvari, zapaljivi i mogu, ako ne izgore na mjestu nastanka, stvarati eksplozivne smjese ( drvo u pirolizi oslobađa razne vrste plinova kao npr. metan, vodik i druge ugljikovodike).
Gorenjem bez prisustva kisika, odnosno uz premali dotok kisika nastaju plinovi suhe destilacije i prvenstveno sadrže ugljični monoksid (CO). Ovi plinovi mogu stvoriti eksplozivnu smjesu, a ugljični monoksid je i otrovan plin, što naravno predstavlja veliku opasnost za vatrogasce.

Kao polazište daljnjeg razmatranja, poslužit će nam požar u početnoj fazi-požar sobe. Zaboravljena cigareta na trosjedu izazvat će požar na njegovom sjedištu. Toplinsko zračenje plamena zagrijava okolne predmete, oni počinju oslobađati pirolitičke plinove koji potom dolaze u dodir sa plamenom i pri tom izgaraju. Velike količine svježeg zraka ohladit će produkte izgaranja, prvenstveno ugljični dioksid i vodenu paru. Nastupa lagano, difuzno zadimljavanje prostorije. U ovoj fazi požara vatrogasci još nisu ugroženi razbuktavanjem dima ili plamenim udarom. No daljnjim razvojem požara nastat će preduvjeti za neki od plamenih udara, ovisno o ventilaciji prostorije.

FLASHOVER - plameni udar ventiliranog prostora ( u stručnoj literaturi koristi se i izraz ˝razbuktavanje dima˝)
. Definicija
Izraz flashover prvi je opisao britanski znanstvenik P. H. Thomas šezdesetih godina prošlog stoljeća, a korišten je da opiše razvoj požara od početne faze do točke poslije koje požar postaje potpuno razvijen. Ova definicija opisuje da faza razvoja požara kulminira flashoverom. Ovakva teorija nije potpuno prikladna da bi u potpunosti opisala ovaj termin pa je i sam Thomas nakon nekoliko godina dodao da flashover ovisi o mnogo drugih faktor

Današnja definicija je nešto drukčija od početne Thomasove, a glasila bi ovako; ˝plameni udar zatvorenog ventiliranog prostora naziva se flashover, a događa se u fazi između početnog i razbuktalog požara. Pod pojmom ventiliranog prostora podrazumijevamo prostoriju u kojoj su uslijed požara popucala prozorska stakla ili pregorjela vrata, što omogućava dotok svježeg zraka. Osnovni potrebni uvjeti za njegovo nastajanje su:
-temperatura dima i zapaljivih plinova produkata nepotpunog gorenja pri stropu prostorije treba biti oko 600°C. Tada se postiže toplinsko isijavanje koje je dovoljno da zagrije sav upaljiv materijal (predmeti i plinoviti produkti pirolize) koji se nalazi u prostoriji na temperaturi paljenja
-treba postojati optimalan dotok svježeg zraka kroz prozore ili vrata. Ako je prevelik, ne može se postići temperatura od oko 600°C jer se prostorija hladi. Ako je dotok zraka premali, požar ne gori dovoljno intenzivno i temperatura pada.˝*

Faze zagrijavanja

Vratimo se zaboravljenoj cigareti na sjedištu trosjeda
Već smo ustvrdili da za stvaranje uvjeta za flashover treba zadovoljiti dva čimbenika:

1. Dovoljan ili barem dovoljan pristup zraka, radi održavanja izgaranja uz pojavu plamena mora postojati dovoljno zraka
2. Nedovoljno odvođenje topline. Toplina nastala u požaru se uopće ne odvodi ili pak nedovoljno. Drvene obloge i ostali toplinski izolatori sprječavaju konvekciju topline.

Oslobođeni zagrijani plinovi počinju se nakupljati u gornjem dijelu prostorije, međutim još ne dolazi do nagomilavanja topline, budući da se dim još može širiti, ili pak strop prostorije preuzima dio nastale topline. Požar se međutim počinje širiti i dolazi do povećanog stvaranja vrućeg dima. Ako se toplina sadržana u dimu ili sam dim ne mogu dovoljno odvoditi ili prenositi, u zadimljenoj će zoni doći do porasta temperature i gornji će se dio prostorije zagrijavati. Vrući dim i zagrijani dio prostorije počinju zračiti toplinu, te će gorive tvari u preostalom dijelu prostorije, koje su udaljene od žarišta požara, početi oslobađati pirolitičke plinove koji će se gomilati u gornjem dijelu prostorije(u zadimljenom sloju).
To izmjenično djelovanje požarnog dima i toplinskog zračenja naziva se povratno termičko djelovanje radijacije.
Poveća li se udio pirolitičkih plinova u zadimljenoj zoni, moguća je pojava plamenih jezika i to:
-ako se u zadimljenom sloju nalazi dovoljno zraka
-pri njihovom izlaženju iz prostorije
-na granici zračnog i zadimljenog sloja.
Plameni jezici dodatno zrače toplinu, koja još više pojačava oslobađanje pirolitičkih plinova.
Do razbuktavanja zadimljenog sloja doći će:
-čim se postigne donja granica eksplozivnosti (DGE) pirolitičkih plinova i ako postoji dovoljno kisika za izgaranje svih pirolitičkih plinova. Pri tom ne dolazi do značajnijeg porasta tlaka
-iznad (GGE) uz nagli dotok zraka, tlak može porasti do 1 kPa.
Nakon takvog zapaljenja cijela će prostorija buknuti, a preživljavanje bez zaštite je nemoguće. Zaštitno odijelo prema EN 469 omogućit će korisniku povlačenje u trajanju od oko 5-8 sekundi. Na žalost to je premalo vremena da bi se vatrogasac povukao iz prostorije bez teških ozljeda, a najčešće se radi o opekotinama opasnim po život.
Sljedeće ilustracije prikazuju faze zagrijavanja, te na kraju sam flashover. Jasno su vidljive zone zagrijavanja, toplinsko zračenje, te povratno toplinsko zračenje

Predznaci flashovera

Predznak flashovera ekstremno gust
i dinamičan dim

U prirodnom tijeku požara razbuktavanje dima javlja se u ranoj fazi požara. Međutim očituje se tek u tijeku vatrogasne intervencije. Do flashovera najčešće dolazi kada se prve mjere zaštite pokažu neučinkovitim ili kada se ne može odrediti žarište požara. Razbuktavanje dima ima samo jedan, stvarno pouzdan predznak (porast temperature), stoga je nužno poduzimanje preventivnih mjera zaštite.

Predznaci:

a) dim
prvi znak prijetećeg flashovera je ekstremno gust, taman dim koji dinamično izlazi iz prostorije, zgrade ili kuće. Ako je dim uz to još i toliko vruć da se u njemu ne može držati ruka, to također upućuje ne predstojeći flashover.

b) plameni jezici
ako se u zadimljenoj zoni ili na njenoj granici s ne zadimljenom zonom javljaju plameni jezici, za nekoliko će sekundi doći do flashovera. Stoga odmah treba poduzeti mjere zaštite(gašenje) ili krenuti u povlačenje. Ako se dim pali na zraku dok izlazi iz objekta, potrebno je na to upozoriti grupe koje se nalaze u unutarnjoj navali, a po potrebi zapovjediti njihovo povlačenje

c) porast temperature
prema američkim izvorima jedini pouzdan predznak flashovera jest upadljivo jaki porast temperature. Taj se porast može osjetiti i preko zaštitne odjeće i sigurno najavljuje flashover.

Teško je, dakako, predvidjeti flashover. U zatvorenom prostoru je prisutno mnogo faktora koji sprečavaju suvislo rasuđivanje. Na vatrogascima je da sačuvaju prisutnost duha i da realno razmišljaju, odnosno da ne zanemaruju znakove koje dobivaju od samog požara. Jer, upravo pravovremeno djelovanje je jedini pravi način sprečavanja plamenih udara.

Taktika

Pravilno opremljena grupa za odimljavanje

Iskustva iz SAD-a i Švedske dokazuju da se razbuktavanje dima može spriječiti prikladnim mjerama. Prikladne su u prvom redu navala usmjerena na žarište požara, odimljavanje i djelovanje s granica požarnog sektora.

Odimljavanje

U SAD-u se tema ˝odimljavanje˝ obrađuje krajnje iscrpno i uči kao samostalna taktička cjelina. Ovdje su prikazana samo osnovna načela odimljavanja.
Odimljavanje je u prvom redu odvođenje dima i topline iz objekta, a tek onda prozračivanje objekta.Budući da je flashover prema definiciji razbuktavanje dima nastalog u požaru, opravdano je mišljenje da ga treba ukloniti iz objekta. Uvjetovano dvjema zonama u prostoriji(zračne zone i zadimljene zone), otvor za odimljavanje treba postaviti što više, kako bi se vrući dim odvodio, a ne raspirivala vatra dotokom svježeg zraka. Otvor bi isto tako trebao biti što bliže žarištu požara, da vrući dim ne bi morao prolaziti objektom i na svom putu uzrokovati dodatnu štetu.
U praksi to znači sljedeće:
-odmah koristiti postojeće otvore (krovne prozore, svjetlosne kupole i ostale otvore na krovu)
-na vrijeme, a to znači čim se primijeti da ne postoje mogućnost neposrednog gašenja žarišta, napraviti otvore za odimljavanje.
Kod požara stanova potrebno je najprije izvana razbiti nad svjetla (vjetreno okno), a zatim prozorska krila, počevši sa strane. Nikada ne treba stajati neposredno ispred prozora/vrata koji se razbijaju ili otvaraju.
Kod većih objekata poput skladišnih hala ili potkrovlja, potrebno je na vrijeme formirati sektore za odimljavanje na krovu ili odimljavanje s bočne strane s barem jednom grupom koja je opremljena dovoljnim brojem motornih pila, sjekira i poluga za razvaljivanje.
Kod odimljavanja zgrada s ravnim krovom postoje ofenzivni i defenzivni postupci odimljavanja. Ofenzivno je moguće intervenirati samo na početku intervencije, a sastoji se od otvaranja krova (2x2m) iznad žarišta radi odvođenja dima i plamena.
Defenzivni se postupci odimljavanja provode nakon ofenzivnih, ili ako iz sigurnosnih razloga drukčije nije moguće. Kod defenzivnog se odimljavanja mora napraviti otvor dovoljno udaljen od žarišta požara, širine jednog metra uzduž cijele bočne strane zgrade, koji će zajamčiti odvođenje dima i topline. Eventualni viseći stropovi probijaju se polugom.
U otvore za odimljavanje ne smije se ubacivati voda. Žarište požara se ionako najčešće ne može dosegnuti mlazom vode, a vodena para koja nastaje stvara čep ispred otvora i tako sprječava odvođenje dima.
Ako se primjenjuje tlačno odimljavanje uređajem za upuhivanje zraka (Ťtajfunť), potrebno je obratiti pozornost na sljedeće; izlazni otvor tajfuna mora pokriti otvor za dovod zraka, eventualno treba upotrijebiti više uređaja. Ukoliko to nije moguće, treba odustati od tlačnog odimljavanja jer se u suprotnom samo dovodi svježi zrak, a ne odvodi dim.

Gašenje

Neposredno gašenje žarišta požara zasigurno je najbrža i najefikasnija metoda za sprječavanje flashovera. Za takvu je navalu važan pravilan protok vode na mlaznici. Protok vode na mlaznici od 100 l/min dostatan je za prostorije do 30m, što odgovara većini stambenih prostorija. U većim prostorijama poput hala, podruma ili potkrovlja protok vode mora iznositi znatno više od 100 l/min. Ovakav postupak nužno zahtjeva korištenje mlaznica s regulacijom protoka vode.
U slučajevima kod kojih je (uobičajeno neposredno gašenje žarišta požara nemoguće ili preopasno zbog vrućeg dima), potrebno je hlađenje samog dima. A to je moguće samo boljim mlaznicama ili visokotlačnim pumpama jer promjer kapljica mora biti manji od 0,3 mm, kako bi imale što bolji učinak hlađenja dima. Kapljice vode toga promjera dobro isparavaju prolazeći kroz vatru ili dim.
Idealna bi bila primjena impulsnog gašenja (Penciling), tehnike gašenja koja je razvijena u Švedskoj. Za taj je postupak karakteristično da se u dim izbacuje voda u impulsima u trajanju od 2-3 sekunde pri čemu mlaz ˝šara˝. Kut i širina mlaza ovise o veličini i dubini prostorije. Stvaranje vodene pare i smanjenje volumena tako hlađenog dima kod pravilne primjene mlaza ne utječu na održavanje termičke ravnoteže. Nastala vodena para ne ugrožava navalnu grupu koja nakon hlađenje dima može početi s neposrednim gašenjem. Ovaj postupak, međutim, iziskuje intenzivnu izobrazbu i preporučuju se vježbe u flashover simulatoru koji je također razvijen u Švedskoj(radi se o brodskom kontejneru koji je prilagođen za uvježbavanje vatrogasaca).
Impulsno gašenje nije moguće običnim mlaznicama. Takvim se mlaznicama može samo hladiti strop radi sprječavanja nagomilavanja topline.

Zaštitna odječa

Opasnost da se navalna grupa zatekne u flashoveru nikad se u potpunosti ne može isključiti. To pogotovo vrijedi ako ista nije upoznata sa opasnostima ili ako nije zaštićena mlazom vode. U takvim je situacijama grupa prepuštena pasivnoj zaštiti koju im pruža zaštitno odijelo. No kako smo ranije vidjeli zaštitna odijela ne mogu u potpunosti zaštititi vatrogasca, a i vrijeme koje ostavljaju za povlačenje je samo 5-8 sekundi. Opekotine se ne mogu izbjeći no postoji šansa da vatrogasac preživi flashover zahvaljujući zaštitnom odijelu.

BACKDRAFT - plameni udar neventiliranog prostora

4.1. Definicija

˝Backdraft ili plameni udar neventiliranog zatvorenog prostora nastaje u prostoriji u kojoj se požar ugasio uslijed nedostatka zraka jer nisu pregorjela vrata ili prozori. U njoj se nalaze upaljivi plinovi(produkti pirolize i produkti nepotpunog gorenja) u koncentraciji iznad gornje granice eksplozivnosti. Moguća su lokalna tinjanja, međutim ona uslijed nedostatka zraka ne mogu upaliti plinove. Otvaranjem tog prostora (npr. ulaskom vatrogasca) dolazi svježi zrak, smjesa ulazi u područje eksplozivnosti, i ako postoji izvor paljenja upali se i eksplodira.
Praktički gledano, ukoliko se ne stvore uvjeti za flashover jer nema dovoljno zraka (prostorija je zatvorena), stvaraju se uvjeti za backdraft ukoliko se prostorija otvori. Požar se može i sam ugasiti ukoliko uopće ne dođe do otvaranja prostorije jer se s vremenom prostorija ohladi.˝*

Prisjetimo se malo one zaboravljene cigarete na sjedištu trosjeda
Dakle cigareta je zapalila trosjed i daljnjim razvojem požar se proširio preko cijelog trosjeda, prostorija se zagrijala, puna je dima, ali u slučaju backdrafta nema dotoka zraka. Nakon nekog vremena požar je ťpotrošioť sav kisik iz prostorije za gorenje pa se počinje gasiti. No u ovom periodu nastaju produkti suhe destilacije, a najopasniji od njih je plin ugljični monoksid (CO).
Nakon nekog vremena nema više plamena, ali je prostorija prepuna zapaljivih plinova koji se ne mogu zapaliti jer nema kisika. Temperatura u prostoriji je ne promijenjena, ali s vremenom se počinje hladiti uslijed čega nastaje potlak (ako otvorimo vrata vidjet ćemo usisavanje zraka u prostoriju).
Ako se otvore vrata prostorije, u prostoriju će se usisati zrak koji će se početi miješati sa zapaljivim plinovima. Čim ta ťmješavinať bude u području eksplozivnosti te dođe do izvora paljenja, u našem slučaju je to žar u žarištu požara, doći će do udara (eksplozije). Vrijeme od otvaranja vrata do plamenog udara nije moguće točno utvrditi, ono može iznositi nekoliko sekundi, ali i nekoliko minuta. Sve ovisi o tome kako će se brzo zrak miješati sa zapaljivim plinovima i kako će brzo ta eksplozivna smjesa doći do izvora paljenja. Nakon zapaljenja, vatrena će fronta i udarni val krenuti prema izvoru kisika i izbiti kroz otvor, odakle je ušao zrak.

Predznaci backdrafta

Opasnost od backdrafta prvenstveno postoji pri otvaranju prostorije dakle na samom početku vatrogasne intervencije dok je požar već u svojoj kasnijoj fazi.
Ne postoji nijedan apsolutno pouzdan predznak backdrafta. Opasnost od eksplozije i eksplozivnih smjesa može se isključiti tek onda kad je požar ugašen i sve prostorije prozračene. Ovdje posebno treba naglasiti važnost preventivnih mjera zaštite

Predznaci:

a) trajanje požara
ako postoji sumnja da je požar u zatvorenoj prostoriji otkriven jako kasno, postoji mogućnost za plameni udar.

b) dim
prozori zatvoreni dimom i čađom, kao i dim koji na udare izlazi kroz prozore, daljnji su predznak plamenog udara.

c) kvake na vratima
topla, odnosno vruća kvaka daje naslutiti da je iza vrata još toplije ili da je to bilo neposredno prije.

d) usisavanje zraka
ako se nakon otvaranja vrata uoči usisavanje zraka, tada će najvjerojatnije doći do plamenog udara. Stoga odmah treba ponovno zatvoriti vrata i primijeniti drugu taktiku.

4.3 Taktika sprječavanja backdrafta
Kao što postoji mali broj apsolutno sigurnih predznaka backdrafta, isto je tako malo sigurnih taktičkih mjera za sprječavanje istog. Preventivne mjere zaštite odnosno pravila ponašanja kod otvaranja vrata i prozora, trebale bi biti sastavni dio izobrazbe i trebalo bi ih se pridržavati u svakoj intervenciji:

1. Prozori i vrata moraju se otvarati iz zaklona, tj. sa strane i po mogućnosti uz zaštitu pripravnog mlaza vode. Ako se pri otvaranju vrata ugleda usisavanje zraka u prostoriju, vrata se moraju ponovno zatvoriti ili usmjeriti raspršeni mlaz na dim i tako vodenom parom spriječiti plameni udar.

2. Ako se pak opravdano sumnja na plameni udar, tada ga možemo usmjeriti u željenom smjeru. Budući da udarni val i vatrena fronta idu prema nastalom otvoru, moguće je, prije ulaska grupe u prostoriju, otvoriti prozor. Ako dođe do plamenog udara, tada se on ťprazniť kroz nastali otvor i ne ugrožava navalnu grupu koja se nalazi u unutarnjoj navali.
I ovdje je također jako važna zaštitna odjeća upravo zbog nepredvidljivosti plamenog udara. Ona doduše ne smanjuje povrede od udarnog vala, ali barem može ublažiti opekotine.
Iz teksta je vidljivo da je backdraft moguće predvidjeti pravilno tumačeći znakove koje dobivamo od požara. Na taj način mogu se pravovremeno poduzeti mjere koje će smanjiti opasnost od plamenog udara odnosno odvesti ga u smjeru koji neće ugroziti navalnu grupu. Jasno je da ne treba srljati u prostoriju jer se nesmotrenim ulaskom mogu previdjeti neki predznaci, a već u sljedećem trenutku to može rezultirati eksplozijom koja će odnijeti živote vatrogasaca.
Svakako treba pažljivo postupati i sačekati nekoliko trenutaka ispred prostorije, razmijeniti informacije sa ostatkom odjeljenja koje se nalazi izvan zgrade, zaštititi se raspršenim mlazom, pa tek onda krenuti u pretraživanje zadimljenog prostora.

Ostali oblici plamenih udara

Ovo su oblici plamenih udara koji se u praksi često zamijene sa flashoverom ili backdraftom. Dosta su slični, a neki kao što su odgođeni backdraft ili pritajeni backdraft i jesu plameni udar (backdraft) samo što je odgođen, odnosno ne događa se odmah kada vatrogasac uđe u prostoriju.

5.1. VRSTE:

a) povratni plameni udar
ako je temperatura plinova suhe destilacije i pirolitičkih plinova iznad temperature paljenja, pri dodiru s kisikom iz zraka doći će do trenutnog paljenja, a plamena fronta krenut će od otvora prema unutrašnjosti prostorije.

b) odgođeni plameni udar
opasna će situacija nastupiti i onda kada ulaskom zraka nastane eksplozivna smjesa, koja se zbog nedostatka izvora paljenja neće trenutno zapaliti. Ako se djelovanjem vatrogasaca pojavi izvor paljenja npr. raskrivanje žarišta, doći će do eksplozije kod koje će se vatrogasci naći u njenom središtu. Suvišno je napominjati što će se dogoditi sa vatrogascem koji se nađe u središtu eksplozije.

c) pritajeni plameni udar
ako su se eksplozivne smjese nakupile u drugim prostorijama ili u nekim predmetima kao što su predsoblja, sporedne sobe, odloženi pokrivači, tada će uslijed približavanja izvora paljenja (npr. iskre) također doći do eksplozije.

d) Rollover ili flameover
u stručnoj literaturi, ovi pojmovi opisuju pojavu kada se plamen kreće kroz dim koji izlazi iz prostorije. Upoznati smo s činjenicom da se vrući zrak (dim) kreće pri stropu prostorije pa rollover izgleda kao da se plamen valja po stropu. A razlika od flashovera je u tome što u ovom slučaju ne gore površine zagrijanih predmeta odnosno pare nastale njihovim zagrijavanjem, nego plinovi koji se nalaze u samom dimu, a pale se zbog visoke temperature ili doticaja s plamenom.

Marko Balaž