VODIČ PREMA EN 469:2005 VODIČ PREMA EN 469:2005

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara

Bristol Uniform Teh-projekt Inženjering

Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara

Sadržaj Stranica

1 – Uvod 3
2 – Prijelazni period 3
3a – Razine performanci 4
3b – Prijelaz topline – Radijacija 4
4 – Dimenzioniranje (Ref. EN 340) 5
5 – Praktični testovi performanci 6
6 – Uzorkovanje i predtretman 6
7 – Uočljivost 7
8 – Testiranje čitavih odjevih predmeta 8
9 – Daljnja razmatranja 9

Dodatak A – Tablica s razlikama EN469:1995 – EN469:2005 10

Napomena: EN 469:2005 objavljen je od strane HZN metodom prihvaćanja kao HRN EN 469:2006.


Autor originala: Bristol Uniforms Ltd.
Prijevod i adaptacija: Teh-projekt Inženjering Rijeka

Rijeka, 03.09.07

1. Uvod

Ovaj dokument napisan je sa ciljem da pruži određena tumačenja i upute za primjenu nedavno revidirane norme EN 469:2005 Zaštitna odjeća za vatrogasce – Zahtjevi za svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara.
Sačinjen je za potrebe Korisnika, Organizacija (Vatrogasnih postrojbi), voditelja nabave OZO i pojedinaca koji kupuju ili koriste osobnu zaštitnu opremu pokrivenu ovom normom, kako bi što bolje shvatili implikacije ove revizije vezane za njih.
Ova revidirana norma rezultat je rada Radne grupe TC162/WG2, koja je bila odgovorna za njegovu reviziju prema pravilima EU CEN-a. Radna grupa TC162/WG2 sastavljena je od zainteresiranih strana kao što su: prijavljena tijela, krajnji korisnici, proizvođači itd. Bristol Uniforms je član ovoga odbora od 1994.
U skladu sa zahtjevima revidiranog dokumenta, ovoj normi treba dati status nacionalne norme u svakoj od zemalja EU i EFTA do konca ožujka 2006. Referentna oznaka ove norme uključivati će nacionalni identitet, kao npr.:

Zemlja
Normizacijsko tijelo
Norma odobrena pozivanjem
 
Francuska
AFNOR
NF (Norme Francaise)

Njemačka

DIN
DIN (Deutsche Institute fur Normung)
Španjolska
AENOR
UNE (Una Norma Espanola)
Hrvatska
HRN
HRN (Hrvatska norma)

Datum norme uključen u njenu referenciju može biti različit, ovisno o zemlji odgovornoj za njezinu objavu, npr. BS EN 469:2005, NF EN 469:2006, DIN EN 469:2006 i HRN EN 469:2006.

Revidirana EN 469:2005 objavljena je u Ujedinjenom Kraljevstvu ožujka 2006 od strane BSI i poznata je kao BS EN 469:2005, te sada zamijenjuje verziju iz 1995*. Ova Evropska norma daje minimalne zahtjeve na performance za zaštitnu odjeću za vatrogasce tijekom gašenja požara.

Na ovaj se uputstveni dokument ne bi trebalo oslanjati za bilo koju drugu svrhu osim općenitog tumačenja, koji u vrijeme njegova pisanja predstavlja način na koji ga shvaća Bristol Uniforms Ltd. Za pojedinačne specifične slučajeve treba zatražiti specifični savjet. Bristol Uniforms Ltd. ne može se smatrati odgovornim za bilo koju akciju (ili odluku da se ne poduzme akcija), učinjenu oslanjanjem na sadržaj ove publikacije.


2. Prijelazni period

Između verzije iz 1995. i revidirane norme iz 2005. nema fiksnog prijelaznog perioda. CEN norme nisu retrospektivne. Ipak, Prijavljena tijela (akreditirane institucije koje izdaju CE certifikate) mogu imati drugačiju politiku u odnosu na valjanost postojećih certifikata.

a) Odjeća u službi ili na skladištu

Prirodno je da i proizvođači i krajnji korisnici ove odjeće na skladištima drže značajnu količinu proizvoda koji udovoljavaju verziji ove norme iz 1995., kao i da se u službi nalazi veliki broj takvih odjevnih predmeta. Ne postoji zahtjev da se njih povuče iz uporabe ili nadomijesti drugima.

b) Dobava nove odjeće

Krajnji korisnici mogu nastaviti kupovati novu odjeću koja udovoljava normi iz 1995. Kao i kod svake nabavke OZO, ona podliježe rezultatima odgovarajuće procjene rizika. Krajnji korisnici trebali bi zatražiti savjet od svojega dobavljača u odnosu na valjanost relevantnog tipskog EC certifikata.

*Isto važi za Hrvatsku


3. Razine performanci

a) Uvod i članci 6.2, 6.3, 6.11 i 6.12

U ovoj revidiranoj normi, sada postoje dvije razine performanci, koje specificiraju minimalne razine zahtjeva za performancama zaštitne odjeće, koja se nosi pri vatrogasnim operacijama.

Razina 1 daje niže zahtjeve i ne odnosi se na odjeću koja pruža zaštitu prilikom obuhvata u plamenu. Međutim, ova se razina smije uzeti u obzir za pridružene vatrogasne aktivnosti, npr. spašavanje, pomoć pri katastrofama, cestovnim prometnim incidentima i za gašenje požara otvorenog prostora.

Razina 2 daje više zahtjeve i uključuje zahtjeve za odjeću koja se nosi tijekom operacija gašenja strukturnih požara.

Izbor među dvjema razinama performanci ispoljava se kroz četiri različita zahtjeva. Razina odabrane osobne zaštite trebala bi biti usklađena s ishodom procjene rizika koju je proveo poslodavac (vidi napomenu o legislativi pod 2b). Simbol na etiketi odjevnog predmeta ukazati će na razinu koju je neki odjevni predmet postigao, prema donjem prikazu:

Članak
Metoda testiranja
Referentna razina
 
6.2 Prijelaz topline – plamen
EN 367
1 =Xf1, 2 = Xf2
6.3 Prijelaz topline – radijacija
EN ISO 6942
1 =Xr1, 2 = Xr2
6.11 Otpornost na prodor vode
EN 20811
1 =Y1, 2 = Y2
6.12 Otpornost na vodenu paru
EN 31092
1 =Z1, 2 = Z2

Važno je napomenuti da je Razina 1 najniža razina i da, ako je bilo koji od gornjih parametara prikazan kao Razina 1, tada čitavi odjevni predmet pripada u Razinu 1.

Razina 2 u člancima 6.2 i 6.3 ekvivalentna je kriterijima prolaza tekućeg EN 469:2005. Bristol odjevni predmeti, koji imaju kombinaciju materijala što trenutno udovoljava zahtjevima EN 469:1995, prolaze i Razinu 2.

Odjeća Razine 1 biti će u budućnosti također na raspolaganju od Bristola, za aktivnosti kao što su gašenje požara otvorenog prostora, gradsko pretraživanje i spašavanje te operacije pri sudarima u cestovnom prometu.

b) Prijelaz topline – radijacija (članak 6.3) EN ISO 6942:2002 (zamjena za EN366)

Najčešći slučaj osjeta topline događa se putem topline radijacije, što je različito od prijelaza topline do kojeg dolazi pri direktnom kontaktu s plamenom.

U revidiranom izdanju EN 469:2005, testna metoda za toplinsku radijaciju prema EN ISO 6942:2002 traži uporabu bakrenog kalorimetra umjesto aluminijskog kalorimetra, koji se koristio u EN 366:1993, a na koju se pozivala norma EN 469 iz 1995. U Službenim novinama Europske unije (OJEC) od 28.08.2003., navodi se slijedeće: “EN ISO 6942:2002 – Zaštitna odjeća – Zaštita od topline i vatre – Metoda testiranja: Procjena materijala i kombinacija materijala pri izlaganju izvoru radijacijske topline (ISO 6942:2002). Upozorenje: Pretpostavka sukladnosti, koju daje norma EN 366:1993, objavljena u Službenim novinama Europske unije (OJEC) C359 od 16.12.1994., prestaje s datumom ove publikacije.

U prošlosti je postojala visoka doza nekonzistentnosti rezultata dobivenih za istu kombinaciju materijala u različitim evropskim testnim laboratorijima. Nova testna metoda, EN ISO 6942:2002, kroz međulaboratorijske je testove pokazala veći stupanj ponovljivosti i reproducibilnosti. Ipak, krajnji korisnici bi trebali znati da uvijek postoje male razlike u rezultatima dobivenim za istu kombinaciju materijala u različitim testnim kućama. Unutar CEN, vertikalna grupe 5 nastavlja s radom na otklanjanju takvih nekonzistencija.

Minimalni zahtjev za razinu performanci 2, korištenjem testne metode EN ISO 6942:2002 iznosi RHTI24 ? 18, pri čemu je RHTI24 Indeks prijenosa radijacijske topline mjeren u sekundama, potreban da se postigne porast temperature od 240C. Ova numerička razlika između revidirane norme iz 2005. i izdanja iz 1995., t2 ? 22 s, pojavila se zbog promjene metode testiranja, ali je zapravo direktni ekvivalent istog fizikalnog parametra.


4. Dimenzioniranje (Ref. EN340)


EN 340:2003 Zaštitna odjeća – Općeniti zahtjevi

Revidirani EN 469:2005 poziva se na EN 340:2003 radi slijedećih zahtjeva:

b) Iskazivanja veličina
a) Označavanja

Raspon veličina prema kojem su izrađena odijela Bristol Uniforms ne odgovara doslovno zahtjevima EN 340, koji se u svojoj najnovijoj verziji poziva na EN 13402 – Iskazivanje veličina odjeće. Antropometrijska istraživanja (studije ljudskih dimenzija) tijekom godina potvrdila su podobnost raspona veličina koji Bristol Uniforms koristi za OZO. Ovamo je uključen i rad Dr. Mandy Sowerby na studiji o ženskim vatrogascima u U.K. Bristol-ov raspon veličina ima 4 visinske grupe i 7 grupa opsega prsa/struka, što ukupno daje 28 „standardnih“ veličina koje su na raspolaganju za jakne i za hlače. Ovaj vrlo opsežni raspon veličina nije u striktnom suglasju sa svim veličinskim intervalima koje traži EN 340:2003, koji se poziva na EN 13402 – 3:2004, Iskazivanje veličina odjeće. Ipak, Bristol odijela odgovaraju EC Direktivi o OZO, koja daje konačne i obvezujuće zahtjeve.

OZO mora biti tako dizajnirana i izrađena, da se olakša njeno ispravno pozicioniranje na korisniku i da ostane na mjestu tijekom predvidivog vremena uporabe, imajući u vidu faktore okoliša, pokrete koji se moraju činiti i stavove koji se moraju zauzimati. U tu svrhu, mora biti moguće optimirati prilagodbu OZO prema morfologiji korisnika na sve pogodne načine, kao što su podesni sustavi za podešavanje i pričvršćivanje ili osiguranje odgovarajućeg raspona veličina

Napomena! Za proizvođače nije neobično da koriste raspone veličina koji nisu u skladu s EN 340:2003, no korisnici moraju imati na umu da to nikako ne znači da time nisu zadovoljeni zahtjevi Direktive o OZO.

b) Označavanje (na kompozitnoj etiketi)

Postignuta razina parformanci pri testiranju u skladu s člancima 6.2, 6.3, 6.11 i 6.12 (vidi 3a kao uputu), biti će istaknuta na piktogramu pričvršćenom na odjevni predmet. Primjer toga piktograma prikazan je dolje:

5 Praktični testovi performanci (članak 4.5 i Dodatak D)

Dio zahtjeva na dizajn, članak 4.5, sada uključuje i zahtjeve za testiranje ergonomskih i praktičnih performanci, kako je navedeno u EN 340:2003 Zaštitna odjeća – Općeniti zahtjevi. Detalji testiranja reproducirani su iz EN 340:2003 Dodatak C, pa čine EN 469:2005, uputstveni Dodatak D. Ergonomska procjena neke odjeće izvodi se korištenjem jednostavnih praktičnih testova. Izvođenje ergonomske procjene češće će rezultirati preporukama za poboljšanje zaštitne odjeće, nego nalazom da neka odjeća ne udovoljava određenoj normi.

Dio zahtjeva na dizajn u EN 469:1995 bio je i minimalni preklop odjeće od 30 cm. Ovaj zahtjev sada je zamijenjen izrazom “...tijekom izvođenja vježbi povezanih s radom, kojima se izvodi testiranje ergonomskih i praktičnih performanci, između jakne i hlača mora ze zadržati preklop.“

Uvijek je preporučljivo izvesti testiranje kompatibilnosti s drugim predmetima OZO, kako bi se osiguralo da su sučelja ispravna. I drugi predmeti OZO mogu utjecati na svojstva dizajna i pomoći kompatibilnost. Bristol Uniforms ima „laboratorij za kompatibilnost“, gdje se na raspolaganju nalazi opsežan izbor predmeta OZO, potreban za zajedničko testiranje s odjećom.

U U.K. postoji nacrt Britanskog Standarda BS 8469, koji je trenutno u fazi razvoja, čija je specifična svrha da se bavi pitanjima ergonomije, kompatibilnosti i fiziologije, povezanim s nošenjem vatrogasnih kompleta. Usklađenost s ovom normom biti će razdvojena od EN 469:2005 i tražiti će samostalno testiranje na zahtjev krajnjeg korisnika.

Dodatak F, koji se bavi praktičnim testiranjem performanci pri fiziološkom opterećenju vatrogasaca, trenutno je u fazi razvoja i mogao bi činiti dio budućih revizija ove norme.

6. Uzorkovanje i predtretman (članak 5)

Direktiva 89/686/EEC o OZO, Dodatak II, Osnovni zahtjevi za zdravlje i sigurnost; 1.4 Informacije koje mora dati proizvođač, (a) Skladištenje, uporaba, čišćenje, održavanje, servisiranje i dezinfekcija. Proizvodi za čišćenje, održavanje ili dezinfekciju koje preporučuje proizvođač ne smiju imati negativan učinak na OZO niti na korisnike, ako se koriste u skladu s odgovarajućim uputama.

U svrhu osiguranja sukladnosti s ovim odjeljkom, a također i s 2.4 OZO koja stari, Dodatak ZA iz EN 469:2005 ispostavlja vezu između predtretmana uzorka materijala (članak 5.2, čišćenje „...u skladu s uputama za njegu na etiketi i prema uputama proizvođača“) i starenja odjeće (osnovni zahtjevi za zdravlje i sigurnost iz Direktive 89/686/EEC, Dodatak II, članak 2.4, što je u U.K. legislativu ušlo kroz EC Direktivu o osobnoj zaštitnoj opremi, propis 1992 SI 1992/3139), a sličnu legislativu imaju i ostale zemlje članice EU.

Nastavno na diskusiju s TC 162 WG2 i CEN OZO konzultantom, jednoglasno su prihvaćene slijedeće definicije, koje će biti ugrađene u sve norme za koje je grupa WG2 odgovorna, uključujući EN 469:2005.

Predtretman je standardni način pripremanje određenog uzorka prije testiranja. Ovaj postupak može uključivati npr. jedan broj ciklusa čišćenja, izlaganje uzoraka toplini, mehaničkoj akciji ili nekom drugom relevantnom utjecaju, a završava kondicioniranjem.

Čišćenje je proces kojim se OZO čini ponovno uporabljivom i/ili higijenski nosivom, tako što se uklanjaju sve nečistoće ili kontaminacija. Ciklus čišćenja tipično se sastoji od pranja i sušenja, ili od kemijskog čišćenja, nakon čega slijedi, ako je potrebno, peglanje ili drugi završni tretman.

Starenjem se označava mijenjanje performanci određenog proizvoda s protekom vremena, tijekom uporabe, ili skladištenja. Starenje je izazvano kombinacijom nekoliko faktora, kao što su:

- procesi čišćenja, održavanja ili dezinfekcije
- izlaganje vidljivom i/ili ultra-violetnom zračenju
- izlaganje visokim ili niskim temperaturama ili promjenljivim temperaturama
- izlaganje kemikalijama, uključujući vlagu
- izlaganje biološkim agensima, kao što su bakterije, gljivice, insekti ili drugi štetnici
- izlaganje mehaničkoj akciji, kao što je abrazija, savijanje, tlačenje ili istezanje
- izlaganje kontaminantima, kao što su prljavština, masnoće, prskanje rastaljenim metalom itd.
- Izlaganje habanju I trošenju

Izraz koji se uključuje u članak o predtretmanu
Pranje i/ili kemijsko čišćenje

Prije testiranja, zaštitna se odjeću mora očistiti, ako upute proizvođača ukazuju da je čišćenje dozvoljeno. Proizvođačke upute u odnosu na broj ciklusa čišćenja, postupke čišćenja i moguće ponovne aplikacije nekih tretmana, moraju se poštovati. Ako nije naveden maksimalni broj ciklusa čišćenja, tada odjeća mora proći pet ciklusa čišćenja. Ovo se mora odraziti u informacijama koje dostavlja proizvođač.

Napomena! Na proizvođaču odjeće je da specificira broj ciklusa čišćenja koji će se izvesti kao predtretman, a što se ne odnosi direktno na očekivani životni vijek.

U U.K., nacionalni dodatak uz BS EN 469:2005 također daje upute glede kriterija starenja i gubitka performanci, navodeći slijedeće:

Preporučuje se da korisnici ove norme, u svrhu određivanja relevantnijih kriterija starenja i gubitka performanci, (vidi 5.2), razmotre usvajanje dodatnih kriterija, kao što su npr. periodički pregledi i/ili testiranje zaštitne odjeće, imajući u vidu tipične značajke operativnog okoliša.

Ove preglede morale bi izvesti obučene i kompetentne osobe, što uključuje pružatelje usluga kao što je npr. Bristol Uniforms.

Trajna podobnost za namjeravanu svrhu ovisi o pregledima i održavanju u skladu s Direktivom EC 89/656/EEC o „… minimalnim zahtjevima na zdravlje i sigurnost vezanima s osobnom zaštitnom opremom, koju radnici koriste pri radu“.

Odjeljak II, Članak 4, točka 5 navodi – Osobna zaštitna oprema mora biti osigurana besplatno od strane poslodavca, koji se mora pobrinuti za njeno dobro stanje i za zadovoljavajuće higijenske uvjete kroz postupkeodgovarajućeg održavanja, popravaka i zamjene.

7. Uočljivost (članak 6.14)

Uočljivost ostaje kao opcijski zahtjev, ali se u tekstu norme navodi:

Bilo kakav opcijski retro-reflektirajući/fluorescentni materijali moraju udovoljavati zahtjevima datim u Dodatku B. Boja fluorescentnog materijala mora biti u skladu s 5.1 iz EN471:2003.

Uključivanje ovog opcijskog zahtjeva u proces nabavke, trebalo bi biti ovisno o ishodu procjene rizika, koja se temelji na operativnim potrebama korisnika. Procjena zahtjeva na materijal, koju će sačiniti Prijavljeno tijelo, biti će bazirana na najmanjoj dostupnoj veličini. Potrebno je predvidjeti uočljivost sa svih strana, tj. opasati uočljivim materijalom zone ruku, nogu i torza odjevnog predmeta.

Dolje su dati primjeri duljine reflektirajućih materijala potrebnih za zadovoljavanje zahtjeva za opcijskom uočljivošću, ma da postoje i drugi načini udovoljavanja zahtjevima ovoga članka:

Retro reflektirajuća traka (srebrna)
0,13 m2
2,6 m, širine 50 mm
 
Fluorescentna traka (npr. žuta, narančasta itd.)
0,20 m2
4,0 m, širine 50 mm
 
Kombinirana traka („trostruka“)
  
6,84 m, širine 50 mm

 

8. Testiranje čitavih odjevnih predmeta (članak 6.15 i Dodatak E)


Testiranje čitavog odjevnog predmeta, uobičajeno poznato kao testiranje na lutki, u EN 469:2005 ostaje kao opcijski zahtjev. Budući da se ne navode upute za minimalnim zahtjevima, rezultati se mogu smatrati samo smjernicama za optimiranje kombinacije odjevnih predmeta i dizajna. Nadalje, ovaj test ne bi trebalo koristiti za opisivanje ili procjenjivanje opasnosti od vatre niti rizika od vatre u stvarnim uvjetima požara. Za potpuno razumijevanje ove metode testiranja, potrebna je visoka razina tehničkog znanja, a svako odstupanje od date metode dovesti će do značajnih razlika u rezultatima testiranja.

Test naveden u Dodatku E iz EN 469:2005, poziva se na zahtjeve iz prEN ISO 13506, Predskazivanje opeklina uporabom instrumentirane lutke, pa traži testiranje triju komada odjevnih predmeta. Ipak, imajući gornje u vidu, i jedan test po ovoj metodi može se smatrati indikativnim.

Bristol Uniforms je bio jedini britanski proizvođač odjeće koji je sponzorirao postavljanje dviju novih lutki, oblika muškog i ženskog tijela, u BTTG, Prijavljenom tijelu u Manchester-u, U.K. Među ostalim su sponzorima bili slijedeći odjeli vlade: Inspektorat za zdravlje i sigurnost, Inspektorat vatrogasnih službi, Odjel za istraživanje požara Ureda Zamjenika Predsjednika Vlade, Škotski ured Ministarstva unutarnjih poslova i CFOA, Udruženje zapovjednika vatrogasnih brigada U.K.

Lutke u BTTG poznate su kao:

Muška lutka RALPH Research Aim Longer Protection against Heat*
Ženska lutka SOPHIE System Objective Protection against Heat In Emergencies**

Svaka od ovih lutki opremljena je s više od 130 toplinskih senzora i moguće ju je realistički odjenuti odjećom, rukavicama, vatrogasnom podkapom, kacigom i dišnim aparatom. Senzori topline locirani su po svim površinama tijela osim stopala, pa sada postoje i senzori u vratu, glavi i šakama, s povećanom gustoćom senzora u zonama sučelja OZO. Ispis rezultata ispitivanja prikazuje mapu tijela s prikazanim prognozama zona boli, te opeklina prvog, drugog i trećeg stupnja, pomoću različitih boja.

U U.K. i u Evropi postoje i druge lutke za testiranje prema ovome članku, uključujući SID (Satra Instrumented Dummy***) u Satra, Kettering, U.K.


*Cilj istraživanja dulja zaštita od topline (engl.)
**Objektivni sustav zaštite od topline u nezgodama
***Instrumentirana lutka u Satra


9. Daljnja razmatranja

Testiranje prema normi EN 469:2005 radi utvrđivanja sukladnosti s njome, obično se izvodi samo na zaštitnom odjevnom predmetu, bez uzimanja donje odjeće u obzir. Ipak, svojstvima odjeće koja je neposredno uz kožu mora se posvetiti pažnja.

Za „odvođenje“ znoja od tijela, razvijeno je posebno rublje. Tako će nositelj ostati više suh i time smanjiti rizik od parnih opeklina zbog radijacijske topline.

I u toploj i u hladnoj klimatskoj zoni bitno je da se koža zadrži što više suhom. Nošenje zaštitne odjeće donosi dodatne probleme pri upravljanju znojem, kao što su osip zbog znojenja, prekomjerna perspiracija, vlažna hladnoća i opća neudobnost. U svako doba i u svim uvjetima, nositelji bi trebali biti u stanju odvesti znoj od kože što je prije moguće. Uz to, oni uz kožu trebaju imati sloj koji se brzo suši.

Najučinkovitiji način da nositelj zadrži stabilnu unutarnju tjelesnu temperaturu u svakoj klimi je usvajanje slojevnog sustava odjeće. Vatrogasna odjeća za strukturno vatrogastvo pruža dišljivu slojevitu zaštitu, te time osigurava maksimalni potencijal evaporacije uz istodobno zadržavanje performanci. Rublje, tj. sloj najbliži koži, ima primarni zadatak da dobro upravlja vlagom.

Bristol Uniforms i Teh-projekt Inženjering nude veći broj rješenja za upravljanje vlagom, s izborom raznih tkanina i finiša.

Za daljnje detalje, upute ili savjet u vezi s ovim dokumentom ili općenito u vezi s pitanjima o OZO, molimo da nas kontaktirate na:

t: +44 (0) 117 9563 101
t: +385 (0) 51 210 407
f: +44 (01) 117 9565 927
f: +385 (0) 51 403 484
e: ppehelpline@bristoluniforms.co.uk
 e: teh-projekt-ing@ri.t-com.hr 
w: www.bristoluniforms.com w: www.tehproin.com

 

DODATAK A

SAŽETAK OSNOVNIH RAZLIKA U ZAHTJEVIMA IZMEĐU EN469:1995 & EN469:2005

EN469:1995 EN469:2005
KOMENTAR
4 Općeniti dizajn odjeće 4 Općeniti dizajn odjeće Ponovno napisan i sada uključuje paragraf koji se odnosi na prepreku protiv kapilarnosti i na njezine zahtjeve kao dijela kompleta prema 6.1, 6.2, 6.3 i 6.11
5 Uzorkovanje i predtretman 5 Uzorkovanje i predtretman Predtretman u skladu s uputama proizvođača.
(za detalje vidi odjeljak 6)
6.1 Širenje plamena 6.1 Širenje plamena Nova metoda testiranja EN ISO 15025:2002 s testiranjem koje uključuje i uzorke šavova te orukvice.
6.2 Prijelaz topline (plamen) 6.2 Prijelaz topline (plamen) Dodane 2 razine prema metodi testiranja iz EN367
Razina 1 je niža (simbol Xf1)
Razina 2 je viša (simbol Xf2)
Odabrana razina zaštite temelji se na procjeni rizika krajnjeg korisnika.
(za detalje vidi odjeljak 3)
6.3 Prijelaz topline (radijacija) 6.3 Prijelaz topline (radijacija) Nova metoda testiranja EN ISO 6942 zamjenjuje EN366. Zahtjevi su revidirani, pa navode 2 razine.
Razina 1 je niža (simbol Xr1)
Razina 2 je viša (simbol Xr2)
Odabrana razina zaštite temelji se na procjeni rizika krajnjeg korisnika.
(za detalje vidi odjeljak 3b)
6.4 Ostatna čvrstoća 6.4 Ostatna čvrstoća Nova metoda testiranja EN ISO 13934-1 nakon predtretmana prema EN ISO 6942 s istim zahtjevom za >450N
6.5 Otpornost na toplinu
Dodatak A		 6.5 Otpornost na toplinu Nova metoda testiranja ISO 17493 u glavnom tekstu norme, a ne više u Dodatku.
7.1 Vlačna čvrstoća (samo vanjski sloj) 6.6 Vlačna čvrstoća (vanjski sloj i šavovi) Novi test, ISO 13934 za vanjsku tkaninu s istim zahtjevima za >450N. Novi zahtjev da se glavni šavovi na vanjskome materijalu testiraju prema EN ISO 13935-2 s traženom prekidnom čvrstoćom od >225N
7.2 Čvrstoća na trganje 6.7 Čvrstoća na trganje Nova metoda testiranja EN ISO 13937-2 s istim zahtjevom za >25N
7.3 Površinsko močenje 6.8 Površinsko močenje Testiranje prema EN 24920 sada se izvodi nakon predtretmana i rezultat mora biti >4

 

DODATAK
SAŽETAK OSNOVNIH RAZLIKA U ZAHTJEVIMA IZMEĐU EN469:1995 & EN469:2005

EN469:1995 EN469:2005 KOMENTAR
7.4 Dimenzionalna promjena 6.9 Dimenzionalna promjena Testiranje prema ISO 5077 sada se izvodi nakon predtretmana, <3% za svaki pojedini sloj
7.5 Prodor tekućih kemikalija 6.10 Otpornost na prodor tekućih kemikalija Testiranje pomoću nove metode EN ISO 6530 nakon predtretmana. O-xylen zamijenjuje bijeli špirit, a stupanj odbojnosti ostaje >80% odbijanja, i bez penetracije do unutarnjeg sloja kombinacije
7.6 Otpornost na vodu i dišljivost 6.11 Otpornost na prodor vode Testiranje prema EN 20811 sada se izvodi nakon predtretmana i uključuje uzorak sa šavom. Zahtjev je revidiran pa navodi 2 razine
Razina 1 je niža (simbol Y1)
Razina 2 je viša (simbol Y2)
Odabrana razina zaštite temelji se na procjeni rizika krajnjeg korisnika.
(za detalje vidi odjeljak 3)
7.6 Otpornost na vodu i dišljivost 6.12 Otpornost za vodenu paru Testiranje prema EN 31092 sada se izvodi nakon predtretmana. Zahtjev je revidiran pa navodi 2 razine
Razina 1 je niža (simbol Z1)
Razina 2 je viša (simbol Z2)
Odabrana razina zaštite temelji se na procjeni rizika krajnjeg korisnika.
(za detalje vidi odjeljak 3)
  6.13 Ergonomska svojstva Novi zahtjev s korištenjem Dodatka D. Samo kao uputa jer praktični testovi performanci sa zahtjevima još nisu međunarodno prihvaćeni
(za detalje vidi odjeljak 5)
4.7 Općeniti dizajn odjeće 6.14 Uočljivost Refleksne trake ostaju opcijske (kao u verziji iz 1995.), ali ako se traži mora udovoljavati zahtjevima iz Dodatka B.
Minimalna retro-reflektirajuća površina = >0,13m2
Minimalna fluorescentna površina = >0,2m2
(za detalje vidi odjeljak 7)
8 Dodatno testiranje odjeće 6.15 Opcijsko testiranje-testiranje čitavog odjevnog predmeta Test na lutki sada prema prEN ISO 13506. Metoda testiranja prema Dodatku E. Informacije o rezultatima prema Dodatku C, uključujući izmjeru prije i nakon paljenja.Za testiranje potrebna 3 uzorka
(za detalje vidi odjeljak 8)


DODATAK A

SAŽETAK OSNOVNIH RAZLIKA U ZAHTJEVIMA IZMEĐU EN469:1995 & EN469:2005

EN469:1995 EN469:2005 KOMENTAR
9 Označavanje

7 Označavanje

Razine zaštite moraju se navesti uz piktogram. Najniža razina od sve četiri razine performanci odnosi se na čitav odjevni predmet. Evropska norma, tj. EN 469:2005 također se navodi uz piktogra

(za detalje vidi odjeljak 4)

10 Informacije proizvođača 8 Informacije Informacije se moraju navesti najmanje na službenom jeziku destinacije, a također u skladu s EN 340:2003.
Dodatne informacije treba dati o:
1 Površinama koje nisu pokrivene ovom normom
2 Slučajnom prskanju kemikalijom ili zapaljivim tekućinama
3 Izvještaj o informacijama dobivenim testiranjem prema 6.15, kao u Dodatku C
  Dodatak F Opasnosti od fiziološkog/toplinskog stresa, informativni dodatak u razvoju
  Dodatak G Upute za procjenu rizika, informativni dodatak da pomogne poslodavcima
  Dodatak H Informativne upute o električkim opasnostima
  Dodatak ZA Informativni dodatak o vezi između norme EN 469 i bitnih zahtjeva EU Direktive 89/686/EEC