Prije
nekoliko godina, u jednom od brojeva Vatrogasnog vjesnika,
bila je predstavljena besposadna letjelica Hrvatske vojske
te njena možebitna uloga u zaštiti od požara. Već tada se pokazalo
da ona ima svoje mjesto u preventivnom izviđanju i rukovođenju
gašenja požarom kada on nastane. Međutim taj sustav ima ograničenja
u pogledu zakonske regulative tako da nikad nije zaživio u
civilnoj uporabi nego je i dalje ostao ograničen samo vojnom
primjenom.
Uvidjevši problematiku, a sagledavajući dobre strane tog sustava, skupina
naših stručnjaka, uz stručne savjete Odjela za vatrogastvo MUP-a, krenula
je u izradu novog besposadnog sustava koji bi bio kompromis trenutne zakonske
regulative i potrebnih tehničko-taktičkih karakteristika. Kao rezultat toga
nastao je projekt ŤFENIXť i prototip letjelice koja je prošle godine iskušana
na požaru otoka Lastova.
ULOGA BESPOSADNOG SUSTAVA
 |
Tijekom
požara raslinja na priobalju pojavljuje se niz problema u rukovođenju
gašenja požara. Možda najveći problem je konfiguracija terena
i nemogućnost brzog sagledavanja površine zahvaćene požarom,
brzina i smjer širenja te ostala moguća ograničenja što ima
za posljedicu kašnjenje podizanja optimalnog broja gasitelja.
Nadalje kad zapovjednik dođe na mjesto intervencije tada gubi
previše vremena sa upoznavanjem situacije (ako je to uopće
moguće) te ne može odrađivati poslove u svojoj domeni kada
se nalazi na terenu. Često, zbog konfiguracije terena, nije
dostupan putem radio veze ili mobilne telefonije što se u praksi
ne smije događati. Zapovjednik akcije gašenja takvog požara
mora biti u blizini tog požara, ali na jednom mjestu (stožer)
od kuda mora izdavati zapovjedi i koordinirati akcijom gašenja.
Trenutno se zapovjednik u takvoj situaciji oslanja na informacije
voditelja sektora požarišta koji mu putem radio veze (ako je
to moguće) prenose informacije o stanju na požarnim sektorima,
a te informacije isključivo ovise o stručnosti voditelja požarnih
sektora. Nije rijedak slučaj da zapovjednik požarišta pod utjecajem
načina interpretacije (boja glasa, brzina govora, glasnoća)
može donijeti pogrešnu odluku. Osim toga današnji zemljovidi
kojima se koriste vatrogasni zapovjednici su poprilično stari
tako da nema ucrtanih prometnica, putova i vegetacije koje
bi odgovaralo trenutnom stanju što također može utjecati na
donošenje odluke. Svakako se ne smiju zaboraviti ni poteškoće
oko nadzora požarišta kad se ono stavi pod kontrolu.
Jedno od rješenja navedenih poteškoća je svakako besposadni sustav. Što je
besposadni sustav?
 |
|
Određivanje površine i dužine požarne linije
|
Besposadni sustav čini besposadna letjelica i zemaljska nadzorna postaja.
Uloga tog sustava je da šalje sliku u realnom vremenu u zemaljsku
nadzornu postaju (koja se nalazi u vozilu) pri čemu zapovjednik
požarišta odmah može sagledati trenutačno stanje na požarištu
i na osnovu toga izdavati zapovjedi putem radio veze (slika
1.) ili će operater analitičar obraditi sliku, usporediti s
zemljovidom na koji će ucrtati važne parametre i tako sve zajedno
poslati putem elektronske pošte u stožer, naravno sve to uz
prihvatljivu cijenu. Takav sustav, nadalje, omogućava da se
pozicija letjelice putem GPS-a iscrtava na geokodiranom zemljovidu
čime možemo dobiti vrlo točnu trenutačnu veličinu požarišta
i dužinu požarne linije (slika 2.).
BESPOSADNI SUSTAV
Iz
tablice 1. mogu se vidjeti tehničke karakteristike letjelice
prikazane na slici
|
TEHNIČKE OSOBINE
|
|
Dužina
|
1520
mm
|
|
Raspon krila
|
3400
mm
|
|
Ukupna težina
|
4,1
kg
|
|
Težina korisnog tereta
|
0,9
kg
|
|
Količina goriva
|
0,25/0,5 l
|
|
Tip
goriva
|
Metilalkohol
|
|
Pogonski motor
|
Blue
Star
|
|
Snaga
motora
|
660
W
|
|
Konstrukcijski materijal
|
kompoziti
|
Osim tehničkih karakteristika mogu se vidjeti i osobine leta prikazane
letjelice.
| Trajanje
leta |
0,5
1 sat |
| Operativni
domet |
do
5 km |
| Maksimalna
brzina |
80
km/h |
| Minimalna
brzina |
30
km/h |
| Visina
leta |
300/1000
m |
| Način
polijetanja |
iz
ruke |
| Način
slijetanja |
u
ruku ili na trup |
| Navigacija |
vizualna/GPS |
Trajanje
leta vezano je za veličinu spremnika za gorivo te ako se koristi
spremnik od 0,25 l tada je trajanje leta ograničeno na 0,5
sati odnosno ako se koristi spremnik od 0,5 l tada na 1 sat.
Naravno postavlja se pitanje zašto se ne koristi još veći spremnik
goriva, no odgovor leži u njezinoj sveukupnoj masi koja s korisnom
opremom ne smije preći 5 kg. Masa letjelica od 5 kg je prema
Zakonu o zračnom prometu granica iznad koje model postaje zrakoplov
te se mora pridržavati strogih zrakoplovnih propisa. Iz toga
proizlazi da prikazana letjelica spada u kategoriju modela
te se kao takva smije upotrebljavati u promjeru 5 km i do visine
300 m, odnosno i više ako se kontaktira nadležna kontrola leta.
Upravo te osobine imale su ključnu ulogu oko razvoja te letjelice
i samog sustava. Iz navedenoga proizlaze njezine dobre strane
kao što su mobilnost, niska cijena sata leta, niska cijena
održavanja, modularnost (u slučaju loma nekog dijela letjelice
vrlo se lako i brzo zamjenjuje), ne treba poletno sletnu stazu
i dr. Naravno takav sustav ima i svoja ograničenja kako zakonska
tako i tehnička koja se moraju poznavati da bi se sustava mogao
optimalno iskoristiti. Ako prikazani model uspoređujemo s besposadnom
letjelicom Hrvatske vojske tada ona ima ograničenje u dometu,
nošenju korisnog tereta, manjoj autonomiji leta (oko 4 sata
vojna letjelica), zbog manje mase i snage motora osjetljivija
je na vremenske uvijete (prvenstveno vjetar) te se zahtjeva
poznavanje terena kako bi se vozilom moglo doći do odgovarajuće
površine za uzlijetanje i slijetanje. Drugi dio sustava odnosi
se na slanje i prijem signal te na njegovu obradu i distribuciju.
Ta oprema mora biti smještena u vozilu koje ima dobru prohodnost
i odgovarajuću veličinu. U njemu treba biti smješten prijenosni
monitor, prijenosno računalo, akumulator, prijenosni agregat
za struju te ostala oprema letjelice. Zašto mora biti visoko
prohodno vozilo?
 |
Pilot
od upravljačke jedinice putem kabela šalje upravljački signal
prema letjelici na antenu koja se nalazi na vozilu te je dužina
tog kabela ograničavajući faktor kretanja pilota. Da bi se
prišlo nekoj prikladnoj livadi odnosu prostoru za slijetanje
i polijetanje potrebno je katkad savladati konfiguracijske
prepreke, a što smo se imali prilike uvjeriti i na samom terenu
tijekom gašenja požara na otoku Lastovo.
RAD SUSTAVA
 |
Shematski
je prikazan prijenos i obrada pojedinih signala. Pilot vizualno
ili putem slike koju prima iz letjelice upravlja i snima teren
zahvaćen požarom. Slika u realnom vremenu dolazi u video prijemnik
u analognom obliku te se ista prikazuje na monitoru (klasični
televizor). Isti taj signal ide i do digitalnog video rekordera
koji pretvara analogni signal u digitalni, vrši snimanje na
kasetu te šalje digitalni signal prema prijenosnom računalu.
Na prijenosnom računalu također se može pratiti slika u realnom
vremenu, a operater-analitičar Ťzamrzavať slike koje sadrže
potrebite informacije. Te slike, kao što je to već prije rečeno,
uspoređuje s zemljovidom te kao cjelokupnu informaciju šalje
putem GPRS mobilne telefonije u internetsku mrežu prema stožeru
odnosno korisniku informacije. Ista ta informacija jednom kada
uđe u internetsku mrežu može biti proslijeđena svakome tko
je priključen na Internet (globalna svjetska kompjutorska mreža)
ili Intranet (unutarnja kompjutorska mreža).
 |
|
Obrada informacije
|
OSJETILA
Kao
što je već prije kazano letjelica (model) ne smije preći masu
od 5 kg pa je to i ograničenje nošenja korisnog tereta. Korisnim
teretom smatraju se razni senzori koji primaju informaciju
s terena. Moguće je u tu letjelicu postavit video kameru i
digitalni fotoaparat ili termoviziju i digitalni fotoaparat
odnosno infracrvenu kameru i digitalni fotoaparat. Koju ćemo
kombinaciju tih senzora postaviti ovisi nam o traženoj zadaći.
U tablicama 3, 4, 5 i 6 mogu se vidjeti neke od važnih karakteristika
osjetila.
Video
kamera
|
Tip
video osjetila
|
1/4
super HAD CCD
|
|
Zoom
|
10x
optički 4x dig.
|
|
Min.
količina svijetla
|
2
lx
|
|
Rezolucija
|
470
linija TV
|
|
Masa
|
210
g
|
|
Dimenzije
|
50x50x90 mm
|
Termovizija
|
Rezolucija
|
160H
x 128V
|
|
Veličina točke
|
51x51
mikron
|
|
Spektralno područje
|
7,5
do 13,5 mikrona
|
|
Ekspozicija
|
30
Hz
|
|
Masa
|
120
g
|
|
Snaga
|
1,5
W
|
IC kamera
|
Rezolucija
|
768H
x 494V
|
|
Veličina točke
|
8,4
x 9,8 mikrona
|
|
Spektralno područje
|
400
do 870 nm
|
|
Dimenzije
|
29x29x32 mm
|
|
Masa
|
50
g
|
|
Snaga
|
1,6
W
|
Digitalni fotoaparat
|
Rezolucija
|
2,0
M pixel
|
|
Žarišna daljina
|
F/f:
1:2,8/33 mm
|
|
Ekspozicija
|
1/30
s do 1/2000 s (auto)
|
|
Dimenzije
|
85x40x29 mm
|
|
Masa
|
90
g
|
ZAKLJUČAK
Na
kraju se može zaključiti da je to višenamjenska letjelica što
znači da može osim za poslove vatrogastva (zaštite od požara)
izvršavati i druge zadaće potrebite nekim drugim službama (policija,
civilna zaštita, pojedine tvrtke) s time da se u letjelicu
ugrade odgovarajuća osjetila. Imati sustav samo za jednu namjenu
svakako je skuplje nego kada bi on bio stalno u upotrebi (pilot
i letjelica koji ne lete su najskuplji). Svakako je potrebito
naglasiti da nije dovoljno imati samo taj sustav i da će na
terenu sve funkcionirati tijekom gašenja požara. Prije svega
mora se provesti obuka vatrogasnih zapovjednika kako bi se
iz sustava mogao izvući maksimum i napraviti procedura uporabe
u suglasnosti s ostalim čimbenicima gašenja požara iz zraka
kako bi se zadovoljila i sama sigurnost letenja. Što se tiče
zakonske regulative tu ne bi trebalo biti problema.
Daljnji planovi oko razvoja sustava usmjereni su u poboljšanje letnih karakteristika
i na uvezivanje u vatrogasni zapovjedni sustav kako bi se u nadolazećoj požarnoj
sezoni mogla testirati nakon čega će se donijeti odluka o isplativosti i
korisnosti sustava te daljnjeg ulaganja u besposadnu letjelicu.
Pripremio:
Mladen Vinković, dipl.ing.
pomoćnik gl.vat. zapovjednika
